Zašto su pčele nezamjenjive za opstanak prirode: Čudesna organizacija života u košnici
Dok u proljeće i ljeto posmatramo pčele kako neumorno slijeću s cvijeta na cvijet, prisustvujemo jednom od najvažnijih procesa za opstanak kopnenih ekosistema i ljudske ishrane. Više od tri četvrtine vodećih poljoprivrednih kultura koje koristimo u ishrani — uključujući jabuke, kruške, trešnje, bademe, krastavce i suncokret — direktno zavisi od oprašivanja koje obavljaju pčele i drugi divlji oprašivači.
Kako bi proizvele samo jedan kilogram meda, pčele radilice moraju posjetiti nekoliko miliona cvjetova i preletjeti udaljenost koja odgovara višestrukom obilasku zemaljske kugle. Pritom se na sitnim dlačicama njihovog tijela zadržava cvjetni prah (polen), koji prenose s jednog cvijeta na drugi i tako omogućavaju oplodnju i nastanak plodova i sjemena.
Unutar same košnice vlada besprijekorna organizacija u kojoj svaka od nekoliko desetina hiljada jedinki tačno zna svoj zadatak u svakom trenutku svog života.
Podjela poslova i precizna regulacija temperature
Na čelu svake pčelinje zajednice nalazi se jedna matica, čija je jedina uloga polaganje jaja i održavanje jedinstva zajednice putem posebnih feromona. Sve poslove u košnici obavljaju pčele radilice, a njihova uloga mijenja se kako stare: u prvim danima života one čiste ćelije saća i hrane larve, zatim grade savršene šestougaone voštane ćelije, potom čuvaju ulaz u košnicu, i tek u posljednjoj fazi života izlaze na teren kao sakupljačice nektara, polena i vode.
Posebno je zadivljujuća sposobnost pčela da u prostoru legla održavaju stalnu temperaturu od oko trideset i četiri stepena Celzijusa. Ljeti hlade košnicu donoseći kapljice vode i lepežući krilima poput ventilatora, dok zimi formiraju gusto zbijeno klupko i zagrijavaju ga treperenjem prsnih mišića.
Jezik plesa kojim se prenose koordinate
Kada pčela izvidnica pronađe bogatu livadu punu cvijeća, po povratku u mračnu košnicu izvodi takozvani „osmica-ples“ na okomitom saću. Ugao pod kojim pleše u odnosu na silu teže ostalim pčelama precizno pokazuje u kojem pravcu u odnosu na Sunce trebaju letjeti, dok trajanje i brzina treperenja tijela otkrivaju tačnu udaljenost do izvora nektara.
