Proljeće na istočnom Mediteranu: Svježe zelenilo, Brseč, Kvarner i prazne plaže u Hrvatskoj
Hrvatsko primorsko mjesto Brseč već u proljeće privlači mediteranskim ugođajem, dok obližnja Opatija mami otmjenim hotelima i nekada raskošnim vilama – a upravo nostalgični šarm izblijedjelih ioronulih fasada čini ovaj kraj posebnim.
Iznova i iznova vozačima uz ivicu ceste dolaze u susret muškarci i žene iz čijih korpi viri zeleno pruće. Šume uz Kvarnerski zaljev na sjeveru Hrvatske u proljeće imaju mnogo toga za ponuditi, a pri večernjem odmoru u malom bistrou u gradiću Brseču otkriva se i ta tajna. Nagnuti nad zdjelama iz kojih se puši, desetak mještana uživa u tipičnom proljetnom jelu ove regije: divljim šparogama.
Ono što izgleda poput kratko narezanih tankih grančica, ima izvrstan okus. Uz to se u maloj konobi odmah ukazuje i prilika za prenoćište: gostioničar svojim gostima u ruku utiskuje starinski ključ i pokušava objasniti put. Pronaći smještaj u spleti uličica ovog obalnog mjesta južno od Opatije pokazuje se, međutim, nimalo jednostavnim zadatkom.
Zlatno doba kupališta je prošlo
Zavojita stepeništa vode gore-dolje, pored odbrambenih zidina i srednjovjekovne župne crkve, sve do najviše tačke naselja koje bdije na kraškoj litici iznad Kvarnerskog zaljeva. Naposljetku je mala kuća pronađena, kamin je naložen, a flaša istarskog crnog vina otvorena. Nakon burnog dana u Opatiji, vino prija dvostruko bolje.
Za razliku od većine obalnih mjesta, turistički promet u Opatiji nikada sasvim ne miruje – toliko je privlačan mediteranski duh mjesta s njegovim otmjenim hotelima i raskošnim vilama. Doduše, oronule fasade i izblijedjele boje jasno pokazuju da je zlatno doba ovog ljetovališta, koje je trajalo od sredine 19. stoljeća do početka 20. stoljeća, odavno prošlo. No upravo taj nostalgični šarm čini veliki dio privlačnosti ovog mjesta.

Kristalno plava voda susreće bijelu šljunčanu plažu
Tamo gdje je nekada šetalo visoko društvo iz Beča, danas međunarodno društvo jednodnevnih gostiju uživa u kolačima i kafi u ekskluzivnom ambijentu. Posjetioci bi trebali izdvojiti vrijeme i prošetati uzbrdo kroz uličice – stalno se otkrivaju nove raskošne vile i stari vrtovi. Baš kao i ovdje, proljeće posvuda u Istri i uz Kvarnerski zaljev mami blagim suncem, svježim zelenilom i ogromnim bogatstvom cvijeća – a sve uvale i sela još uvijek imate samo za sebe.
Sljedećeg jutra kreće se trajektom prema ostrvu Cresu. Između blagih brežuljaka cesta vodi do stalno novih pogleda na razuđene uvale, cvjetne livade i sela. Malo mjesto Valun na južnom kraju Creskog zaljeva broji jedva 100 stanovnika. Automobil se mora ostaviti na parkiralištu ispred mjesta, a uskim stepenicama spušta se dolje do luke. Kristalno plava voda tamo susreće bijelu šljunčanu plažu. Hotelski kompleks u Valunu tražit ćete uzalud – mjesto za spavanje pronalazi se u privatnom smještaju ili u kampu.
Vodopadi visoki gotovo 80 metara
Nakon izleta na ostrvo Lošinj s turističkim mjestima Veli Lošinj i Mali Lošinj, sa šarmantnim hotelima, impozantnim kapetanskim vilama te mnoštvom restorana i kafića, trajektom se prelazi na ostrvo Krk. U proljeće je ono idealno područje za planinare.

Za ljubitelje kupanja poseban dragulj je prije svega Baška, drugo najveće mjesto na ostrvu smješteno u uvali okruženoj planinama. Panoramu kilometarske šljunčane plaže s njenom vodom koja se presijava u zelenim tonovima pomalo kvari tek bezdušno izgrađen hotelski kompleks. Isplati se uspon na brdo s grobljem i nekadašnjom župnom crkvom svetog Ivana. Odatle se može pješačiti duž planinskog grebena i uživati u stalno novim pogledima na obalu i dolinu. Nacionalni park Plitvička jezera u zaleđu obale dio je UNESCO-ve svjetske prirodne baštine i jedno od najljepših zaštićenih područja Evrope. Jezera, vodopadi visoki i do 78 metara i stalno nove kaskade spajaju se ovdje u bajkoviti krajolik površine oko 30.000 hektara. Iznad kraškog kamena kristalno čista voda svijetli plavozeleno, a ribe jure kroz brzake.
Zalutati nije moguće, jer je signalizacija odlična. Poneki posjetilac tokom trajanja svoje posjete ima uz to i četveronožnog pratioca: ispred ulaza psi lutalice biraju planinare i s njima – u nadi da će dobiti hranu – veselo balansiraju preko uskih drvenih staza nacionalnog parka. Danas će dobiti nekoliko kobasica.
